Iranska visoravan

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Iranska visoravan, poznata i kao Perzijska visoravan, jeste prostrani geološki oblik u jugozapadnoj Aziji. Područje je dio Evroazijske ploče i uklještena je između Arapske i Indijske ploče, a nalazi se između Zagrosa na zapadu, Kaspijskog jezera i Kopet Daga na sjeveru, zatim Hormuškog tjesnaca i Perzijskog zaliva na jugu, te Inda na istoku.

Kao historijska regija obuhvata Partiju, Mediju i Perziju koje su žarišta kulture Velikog Irana. Iranska visoravan okvirno je sastavljena od dijelova Irana, Azerbejdžana, Turkmenistana, Afganistana i Pakistana (Beludžistan), a ponekad se u pojam uvrštava i nizinski Huzistan koji je ogranak ravničarske Mesopotamije.

Područje obuhvata približno 2,7 miliona km² i proteže se približno 1800 km u smjeru sjever-jug odnosno 2500 km u smjeru istok-zapad. Uprkos nazivu „visoravan“, reljef područja je zapravo izrazito raznovrstan i čini ga više planinskih lanaca među kojima se ističe vrh Damavand (5610 m) na Alborzu, kao i od ravničarskih dijelova pustinje Lut iz pokrajine Kirman u centralnom Iranu čija je prosječna nadmorska visina ispod 300 m.